www.amostravel.rs - Kompletna ponuda apartmana i hotela za letovanje 2017.

Istorija Lefkade

Lefkada svoje ime duguje belim (lefkos na grčkom) stenama koje su karakteristične za južni deo ostrva, rt Lefkata. Ime Lefkada je prvi put dobio antički grad Lefkada a zatim i celo ostrvo. Prema mitologiji, pesnikinja Safo se bacila u more sa tih belih stena jer nije mogla da izdrži mučenje zbog ljubavi za Faonom.

Lefkada-Wilhelm-Dorpfeld

Grob Wilhelma Dorpfelda

Istorija Lefkade ima svoje korene još u davnoj prošlosti. Prema Aristotelu, Lelegi su bili prvi stanovnici ostrva.

Arheološka istraživanja nemačkog arheologa W. Dorpfelda su obelodanila prvi dokaz života na Lefkadi koji je postojao u neolitsko doba, sredinom 4. milenijuma pre Hrista. Dorpfeld takođe tvrdi da je Lefkada u stvari Homerova Itaka.

Drevni narod Ahajci su nasledili antičke Dorane koji su osnovali grad Nirikos. Korinćani su kolonizovali ostrvo tokom 7. veka pre Hrista (625. p.n.e.) i izgradili novi grad Lefkas te počeli gradnju kanala koji deli Lefkadu od kopna, pretvorivši je u ostrvo. Tadašnji glavni grad Nirikos se nalazio južno od današnjeg grada Lefkada, na udaljenosti od 3 km, između sela Kaligoni (u podnožju planine Kulmos) i Kariotes. Nirikos je postao glavni grad Akarnanijske lige. Bio je okružen velikim zidom od koga je samo mali deo ostao.

Tokom tog razdoblja ostrvo je bilo sastavljeno od mnogo autonomnih gradova koji su  se razvijali tokom godina.

Lefkada je odigrala važnu ulogu u Grčko-persijskim ratovima i učestvovala u borbama na strani drugih grčkih gradova. Ostrvo je poslalo tri broda kao pomoć tokom poznate bitke kod Salamine, 480. pre Hrista, kao i 800 muškaraca u bici kod Plateje.

Lefkada je takođe učestvovala u Peloponeskom ratu (431.- 404. p.n.e.) pomažući Korint koji je bio na strani Sparte.

Lefkada-Istorija-Nirikos

Nirikos, nekada glavni grad Lefkade

343. pre Hrista ostrvo je postalo saveznik Atinjana u borbi protiv Makedonaca čiji je kralj bio Filip II, ali je Atina izgubila bitku i Lefkada je potpala pod makedonsku vlast.

Ostrvo je bilo nezavisno samo u 312. godini pre Hrista. Tokom 3. veka pre Hrista, Lefkada je postala deo Akarnanijske lige zajedno s delom kopna. 230. pre Hrista povezala se s Makedoncima kako bi suzbila rimske napade ali su Rimljani pobedili, 198. pre Hrista, a ostrvo pada pod rimsku vlast i postaje deo rimske provincije Nikopolis.

Lefkada je postala deo provincije Ahaia tokom vizantijskog razdoblja i bilo je na udaru mnogih gusarskih napada zbog svog strateškog položaja.

Tokom 6. veka, Lefkada je bila uključena u “Šemu Kefalonije” i postala je, nakon privremene vlasti krstaša, deo dominiona Epir.

Kada su krstaši osvojili Carigrad, 1204. godine, Lefkada je potpala pod njihovu vlast, a zatim pod vlast Sicilijanaca, 1294. godine kada je episkop Nikiforos Angelos dao ostrvo kao miraz svojoj kćerki Mariji koja se udala za Sicilijanca Đovanija Orsinija (kasnije vladara Kefalonije, Zakintosa i Lefkade). Do 1331. Lefkadom je vladala porodica Orsini koja je izgradila dvorac Agia Mavra.

Od 1331. do 1362. ostrvom je vladala anžujska dinastija. Naziv mesta Ancusis je trag tog vremena.

Lefkada-Istorija-Agia-Mavra

Tvrđava Agia Mavra

Nakon toga, Lefkada je padala pod vlast raznih dinastija sve do 1479. kada su je osvojili Turci koji su vladali ostrvom sve do 1684. Zatim dolazi pod vlast Mlečana koji su bili pod komandom Morozinija. Tokom tog razdoblja grad Lefkada je preseljen na sadašnje mesto i privreda je procvetala zahvaljujući razvoju trgovine i pomorstva. Venecijanska dominacija je završena 1797. godine kada je Napoleon Bonaparte sa svojim trupama osvojio Veneciju. Ugovorom potpisanim u italijanskom mestu Kampoformio ostrvo Lefkada je postalo deo francuske države. 1799. godine, ujedinjena flota Turaka, Rusa i Engleza je pobedila Francuze i osvojila Lefkadu.

“Jonska država” je osnovana u Carigradu marta 1800. godine s ciljem stvaranja Septinsularske republike. Pokušaj je propao 1807. jer je ostrvo vraćeno pod francusku vlast. To razdoblje je razdoblje prosperiteta i velikog poljoprivrednog napretka za ostrvo. U međuvremenu je Engleska počela da zauzima druga jonska ostrva i uspeva da zauzme i Lefkadu 1810. Ovo je ozvaničeno Pariskim ugovorom potpisanim 1815.  Ugovorom u Parizu sedam ostrva je postalo nezavisna država pod imenom “Ujedinjena država jonskih ostrva” pod zaštitom Velike Britanije.

Lefkada-Istorija-Arheološki-muzej

Arheološki muzej Lefkade

Tokom engleske dominacije grčki jezik je postao službeni, izgrađena je nova mreža puteva a organizovano je i poboljšano vodosnabdevanje. Zvanična engleska okupacija nije trajala dugo ali je engleska zaštita jonskih ostrva trajala do 1864. Tokom engleske vladavine i protekcije, Lefkada je kao i druga jonska ostrva pomagala ostatak Grčke koji je još uvek bio pod turskom vlašću. Uprkos demokratskim slobodama, Engleska vladavina je bila okrutna i teško su oporezovali siromašne stanovnike Lefkade, što je rezultiralo pobunom seljaka. Tokom tog vremena, međutim, mnoga javna dobra su izgrađena poput puteva, mostova i akvadukta.

1819. je počela Seljačka buna na Lefkadi. Represija, progon i ubijanja su bili karakteristični za ovaj period. Stanovnici Lefkade su 1821. godine učestvovali u Grčkom ratu za nezavisnost.

21. maja 1864. je potpisan ugovor o proglašenju ujedinjenja jonskih ostrva (među kojima je i Lefkada) s nezavisnom i novorođenom grčkom državom.

Za nekoliko godina građanska klasa je uznapredovala a trgovina se posebno razvila. No, na početku 20. veka, 1900. godine, bolest vinove loze, peronospora, uništila je sve vinograde na ostrvu i osiromašila i dovela do očaja stanovnike. Tada počinje velika emigracija u Ameriku i Kanadu koja je smanjena tek nakon završetka ratova u 20. veku kada se život na Lefkadi znatno poboljšao, početkom šezdesetih godina.

O Grčkoj

Ostale zanimljivosti

Lokalni saobraćaj na Halkidikiju

halkidiki-plaza

Sva naselja i plaže Halkidikija povezana su autobusom sa Solunom...

Istorija Halkidikija

istorija

Prema mitologiji, Halkidiki je mesto gde se odigrala velika bitka između bogova sa Olimpa sa jedne...

Aleksandar Veliki

solun-aleksandar-veliki-23

Aleksandar III, isto tako poznat kao Aleksandar Makedonski ili Aleksandar Veliki je makedonski kralj poznat po tome...

Grčki radio

Radio1402

Pogledajte listu najznačajnijih radio stanica u Grčkoj

011/34-46-880
011/77-000-50
011/77-000-60
060/30-33-623
060/30-33-624
060/30-33-625
Njegoševa 69, Beograd
(Kod Kalenić pijace)